Impedanse
trofaznog potrošača vezanog u trougao spojene su na slijedeći način: početak
prve impedanse (Z12) spojen je sa krajem treće impedanse (Z31)
i ta zajednička tačka priključena je na prvi priključak trofaznog
generatora; početak druge impedanse (Z23) spojen je sa krajem
prve impedanse i ta zajednička tačka priključena je na drugi priključak
trofaznog generatora; početak treće impedanse spojen je sa krajem druge
impedanse i ta zajednička tačka priključena je na treći priključak trofaznog
generatora.
Svaka
impedansa potrošača je priključena između dva izvoda generatora. Dakle, fazni napon potrošača odgovara linijskom
naponu generatora (mreže). Znači,
za proračun stanja na trofaznom potrošaču vezanom u spoju trougao potrebno je
poznavati linijski napon mreže.
Kod neuravnoteženog trofaznog trougla
imamo spoj generatora (vezanog u zvijezdu) sa trofaznim neuravnoteženim
potrošačem. Pošto su impedanse priključene na linijske napone (Slika 1.), fazne
struje su određene relacijama:
(1)
(2)
(3)
Linijske struje se mogu odrediti
primjenom prvog Kirchoffovog zakona za čvorove 1, 2 i 3:
(4)
(5)
(6)
Slika 1.a
Očigledno, izrazi su identični sa
relacijama koje su dobijene za simetrični uravnoteženi trougao, ali treba
primjetiti da više ne važi odnos:
(7)
što povlači činjenicu da se fazorski
dijagram struja (faznih i linijskih) u opštem slučaju neće više sastojati od
vektora jednakih intenziteta, međusobno
pomjerenih za isti ugao, kao što je to bio slučaj kod simetričnog potrošača
vezanog u trougao. No, linijske sruje će odgovarati razlici određenih faznih
kako je to algebarski prikazano
jednačinama (4), (5) i (6).
Također treba primjetiti da je kod
neuravnoteženog trofaznog trougla u opštem slučaju suma linijskih i suma faznih
struja različita od nule. Pri tome, ako su poznate linijske struje, ne mogu se
odrediti fazne struje, nego je potrebno uvesti još jedan podatak, na primjer,
impedansu potrošača u bilo kojoj fazi.
Više o rješavanju ovakvih zadataka
možete naći ovdje.
1.
Nesimetričan
potrošač je takav sistem manjih potrošačkih elemenata koji se međusobno
razlikuju i po vrijednosti i po karakteristikama. Na primjer, sistem od
zavojnice, kondenzatora i termogenog otpornika čini jedan nesimetričan sistem.
Ukoliko imamo sve čisto termogene otpornike, onda ukoliko su njihove otpornosti
različitih vrijednosti, oni također čine nesimetričan potrošač.