U svakoj radnoj i pomoćnoj prostoriji ili na radilištu gdje se nalaze električna postrojenja i instalacije, ili se upotrebljavaju električni uređaji i aparati prisutna je stalna opasnost od ozlijeda usljed udara stuje. Ako osoba doživi električni udar može zadobiti lakša ili teža zdravstvena oštečenja: opekotine, grčenje mišiča, prekid disanja i rada srca. Težina oštećenja zavisi o jačini, naponu i otporu protiv proticanja struje, te o trajanju njenog djelovanja na ozlijeđenog.
Glavno
pravilo pri pružanju prve pomoći kod udara električne struje jest brzina
akcije. To znači da treba što prije osloboditi ozlijeđenog od djelovanja
struje, a nakon toga odmah započeti oživljavanje, ako ozlijeđeni ne diše ili mu
ne radi srce.
Postupak oslobađanja ozlijeđenog od djelovanja električne struje zavisi od okolnosti u kojima se desila nesreća, te od toga da li je struja niskog ili visokog napona. Prije svega toga, pokušati isključiti napon u onom dijelu postrojenja ili instalacije koji je u dodiru sa ozlijeđenim.
Isključiti napon pomoću prekidača, sklopki ili vađenjem utikača ili osigurača, eventualno prerezati vod ilzolovanim kliještima. Ako ni to nije moguće, odvaja se unesrećeni od dodira sa naponom pomoću izolovane kuke ili motke. Tom prilikom spasilac stane na suhu dasku, hrpu odjeće ili složene novine, te izbjegava dodir zidova, konstrukcija ili drugog pomoćnika.
Struju smije isklopiti samo stručno osposobljen radnik pomoću prekidača ili sklopke. Prije isklapanja unesrećeni se ne smije dodirivati niti pomoću izolovanih sredstava, niti mu se smije neko približavati. Nakon isklapanja treba isključene dijelove uzemljiti da se poništi kapacitivni napon.
Za odvajanje unesrećenog od dodira sa naponom služe kuke, motke ili kliješta izolovana za dotični napon, po mogućnosti uz upotrebu gumenih čizama i rukavica. Pri svim postupcima oslobađanja iz kruga struje potrebno je osigurati da ozlijeđeni ne zadobije nove i još teže ozlijede.
Nakon
oslobađanja od djelovanja struje treba utvrditi zdravstveno stanje ozlijeđenog,
a prije svega da li krvari, da li diše i da li mu radi srce. Ako ozlijeđeni
krvari prvo treba zaustaviti krvarenje. Ako se utvrdi da je to potrebno, treba
započeti na samom mijestu nesreće s primjenom slijedećih metoda oživljavanja:
-
umjetnog disanja u slučaju prestanka
disanja,
-
vanjske masaže srca,
-
kombinovane metode oživljavanja u
slučaju prividne smrt.
U tim slučajevima treba obavezno
obavjestiti zdravstvenu ustanovu.
Oživljavanje će imati izgleda na uspjeh
samo onda, ako stanje prividne smrti nije trajalo duže od 10 do 15 minuta.
Od metoda umjetnog disanja najbolje je primjenjivati umjetno disanje uduvavanjem zraka pomoću usta, jer je pokazala najviše uspjeha. Umjetno disanje treba izvoditi brzo i određenim redoslijedom:
1.
Ozlijeđeni se položi na leđa i brzim
manevrom srednjeg prsta provjeri se prohodnost usne šupljine u ždrijelo.
2.
Spasilac klekne pored glave
ozlijeđenog, jednom rukom potisne vilicu ozlijeđenog naprijed i prema gore tako
da donji zubi budu ispred gornjih, a usne stisnute da propuštaju zrak, dok
drugu ruku stavi na tjeme i glavu mu zabaci što više unatrag.
3.
Duboko udahnuvši spasilac ubuhvati nos
ozlijeđenog i snažno uduva kroz nosnice udahnuti zrak. Istovremeno posmatra da
li se grudni koš širi i kad to ustanovi, odmakne svoja usta da bi ozlijeđeni
izdahnuo zrak prirodnim istezanjem grudnog koša. Ponekad se prilikom uduvavanja
zraka osjeti otpor, a grudni koš se ne širi. Tada treba pogledati disajne
puteve i ako je u pitanju začepljenost nosne šupljine, treba uduvati zrak kroz
poluotvorena usta ozlijeđenog.
4.
Prvih desetak uduvavanja izvede se brzo
i uzastopno a zatim se uduvavanje nastavi ravnomijerno u ritmu normalnog
disanja.
5. Umjetno disanje se mora provoditi tako dugo, dok se ne
uspostavi prirodno disanje ili do dolaska liječnika.
Vanjsku
masažu srca treba započeti odmah čim prestane ili jako oslabi rad srca. To se može
ustanoviti po tome, što se ne može napipati puls na arterijama vrata, ruke ili
bedra, a ozlijeđenom su proširene zjenice i poprimi mrtvački izgled. Vanjska
masaža izvodi se na slijedeći način:
1.
Spasilac položi ozlijeđenog leđima na
tvrdu podlogu i klekne do njega s njegove desne strane.
2.
Tada se preklopi dlan jedne ruke preko
nadlanice druge ruke i položi ih na donji dio grudne kosti. Svake sekunde
pritisne se tolikom snagom da se grudni koš ulegne za 3-5 cm. Nakon pritiska
treba ruke opustiti, čime se omogućuje širenje grudnog koša i punjenje srca
krvlju.
3. Vanjska masaža izvodi se 5-10 minuta i ako se za to
vrijeme ne uspostavi normalan rad srca, izgledi na uspjeh oživljavanja su
minimalni.
U slučaju da istovremeno prestane disanje i rad srca treba primjeniti kombinovanu metodu, što znači da se naizmjenično vrši umjetno disanje i vanjska masaža srca. Poželjno je da oživljavanje izvode dvije osobe, od kojih jedna izvodi umjetno disanje a druga masažu srca. Izvede se 3-4 uduvavanja vazduha, a potom 15-20 pritisaka na grudnu kost. Postupak se ponavlja dok se ne uspostavi normalan rad srca i pluća ili dok ne stigne liječnik. Po završenom uspješnom oživljavanju ozlijeđeni često ostaje u nesvjesnon stanju, pa mu i dalje prijete smetnje pri disanju i radu srca. Od tih opasnosti štitimo ga postavljanjem u položaj na bok.
Kada
ozlijeđeni dođe k svijesti, pruža mu se prva pomoć i za eventualno druge
ozlijede. Nakon toga ozlijeđeni se prenese u mirnu prostoriju gdje se ostavi
ležeći zaštićen od hladnoće a može mu se dati o topli bezalkoholni napitak.
Uz ozlijeđenog trebaju ostati osobe koje će do dolaska liječnika moći ponovo pružiti prvu pomoć, ako to bude potrebno.
Iako izgleda
da se ozlijeđeni potpuno oporavio, treba ga ipak prevesti u zdravstvenu ustanovu
radi pregleda i sprečavanja mogućeg šoka.